Većina onih koji se spremaju pokrenuti webshop prije ili kasnije dolazi do istog pitanja: što bi zapravo trebalo prodavati da trgovina zaživi? Odgovor se na prvu čini jednostavnim. Treba pronaći proizvod za kojim postoji velika potražnja, nabaviti ga po dobroj cijeni i početi prodavati. Današnja e-trgovina, međutim, malo je složenija od toga – zapravo mnogo složenija. I od proizvoda koji se dobro prodaje može nastati loš posao, dok naizgled uska tržišna niša može biti temelj iznenađujuće profitabilnog webshopa.
Mađarska online trgovina i dalje raste, dakle tržište samo po sebi nije ušlo u recesiju, ali ni ne stagnira. Prema PwC-ovim podacima, online promet robom mađarskih kupaca u 2025. godini – uključujući i kupnje iz inozemstva – dosegnuo je već 2092 milijarde forinti. U prvom tromjesečju 2026. mađarska domaća online trgovina porasla je više od 14 posto. To na prvi pogled predstavlja izrazito povoljno okruženje za one koji razmišljaju o pokretanju novog webshopa. No iza brojki vrijedi pogledati i kako se promijenilo samo tržište.
Na veliku žalost trgovaca, mađarska baza online kupaca više ne raste tempom kao prije nekoliko godina. Prema PwC-u, otprilike 4,4 milijuna Mađara kupuje proizvode na internetu, no među njima se samo svaki četvrti može smatrati redovitim online kupcem. Ta skupina daje gotovo 80 posto prometa paketa. Rast sljedećih godina stoga će sve manje određivati to koliko će novih ljudi prvi put isprobati naručivanje putem interneta, a mnogo više to koliko često i u kojoj vrijednosti naručuju postojeći kupci.
Zašto je bilo važno reći to pri pisanju ovog članka? Zato što ta promjena nije sporedna ni s aspekta odabira proizvoda – ni najmanje. U 2026. godini više nije dovoljno ispitati traže li mnogi određeni proizvod. Bit je prije u tome ostaje li na njemu odgovarajuća marža, koliko skupo se stječe kupac, koliko košta njegovo opsluživanje, vraća li se po novu narudžbu i imamo li neku prednost zbog koje kupci neće odabrati našeg najjeftinijeg konkurenta.
Ono što se dobro prodaje nije nužno dobar posao
Mnogi čine pogrešku da istraživanje tržišta pojednostave do krajnosti; u tom slučaju poduzetnik pogleda koje su kategorije proizvoda popularne na internetu i zadatak je odrađen. Ako mnogi kupuju odjeću, neka krene webshop s odjećom. Ako svi naručuju dodatke za telefone, sigurno je dobra ideja prodavati kabele i maskice. Zvuči logično, no u praksi se upravo na najvećim tržištima može dospjeti u najteži položaj.
Eurostatovi podaci dobro pokazuju tu pojavu; među onima koji su u prethodna tri mjeseca naručivali putem interneta, 70 posto kupilo je odjevni proizvod, obuću ili modni dodatak. Kozmetiku i proizvode za njegu naručio je 31 posto njih. Potražnja, dakle, nedvojbeno postoji, no iz toga uopće ne slijedi da su to tržišta koja novi trgovac najlakše može osvojiti – naprotiv.
Moda je dobar primjer zašto je zavaravajuće polaziti isključivo od potražnje. Na zalihi treba držati mnoštvo veličina, boja i modela, kupac na istom ekranu vidi ponudu više desetaka mađarskih i međunarodnih trgovaca, a i udio povrata može predstavljati ozbiljan trošak, na koji površni „istraživači tržišta“ također zaboravljaju. U DHL-ovu istraživanju 54 posto kupaca koji su vraćali online kupljene proizvode navelo je neodgovarajuću veličinu kao razlog nekog svog povrata, pa kod webshopa s odjećom isti prihod od sto milijuna forinti može donijeti posve drugačiju dobit nego u kategoriji proizvoda s niskim udjelom povrata.
Slična je situacija s jeftinim elektroničkim dodacima i općim, lako nabavljivim uvoznim proizvodima. Ako je ista ili gotovo ista roba dostupna na više desetaka mjesta, kupac s nekoliko klikova može usporediti cijene. Tada je vrlo teško pretvoriti u konkurentsku prednost bilo što osim niže cijene, a cjenovni rat rijetko ide na ruku manjim igračima.
Problem se posljednjih godina još zaoštrio. Prema PwC-u, strani trgovci u 2025. godini davali su već gotovo 18 posto ukupnog mađarskog online prometa robom i 24 posto narudžbi. Temuov promet u Mađarskoj sam za sebe iznosio je oko 195 milijardi forinti, s više od 13 milijuna narudžbi. A u prvom tromjesečju 2026. s platforme je naručivalo oko 1,8 milijuna mađarskih kupaca. Malom mađarskom webshopu nije nimalo lako natjecati se s proizvodima kod kojih kineski marketplaceovi istu potrebu kupaca opslužuju znatno većim izborom i iznimno agresivnim cijenama.
Ne treba tražiti proizvod, nego funkcionalan poslovni model
Dobar odabir proizvoda uputno je tretirati ne kao lov na trendove, nego kao zadatak poslovnog modeliranja. Kod nove kategorije proizvoda treba razumjeti barem kolika je stvarna potražnja, s kojom se maržom može raditi, koliko je jaka konkurencija, koliko često klijent ponovno kupuje, koliko košta logistika i koliko je lako isti proizvod pronaći drugdje.
Kod analize marže obično ima osobito mnogo nesporazuma, a ponekad zavlada potpuni kaos koji dovodi u pitanje točnost cjelokupnog planiranja. Ako proizvod nabavimo za neto 5000 forinti i prodamo za 10 000 forinti, iz toga ne slijedi da smo zaradili 5000 forinti. Treba platiti pakiranje, pružatelja usluge plaćanja, logistiku, po potrebi dio dostave, popuste, povrate i, naravno, stjecanje kupaca.
U praksi je stoga mnogo važnija marža koja ostaje po narudžbi. Od neto prihoda vrijedi odbiti nabavnu vrijednost, pakiranje, logističke i platne troškove, popuste i očekivani trošak povrata. Iz onoga što nakon toga ostane treba financirati marketing, zaposlenike, tehnološke troškove webshopa, trošak skladišta i na kraju dobit vlasnika. Ako se matematika slaže, dobro je; ako ne, stvari doista treba iznova promisliti.
Nije rijetkost da se između dva webshopa sličnog prihoda upravo tu pokazuje najveća razlika. Jedan je uz godišnji promet od 100 milijuna forinti zdravo profitabilan, dok se drugi uz jednak prihod bori s trajnim problemima financiranja. Mađarska e-trgovina savršen je školski primjer, jer je dugogodišnji tržišni lider mogao knjižiti gubitke od 10 milijardi forinti godišnje.
Ponovna kupnja može vrijediti više od jednokratne velike narudžbe
U modernom e-commerce okruženju osobito dobivaju na vrijednosti proizvodi koje isti korisnik redovito ponovno naručuje. Razlog je jednostavan: stjecanje novog kupca košta, dok se sljedeća kupnja postojećeg klijenta u pravilu postiže uz znatno manji marketinški trošak. Madrac ili blagovaonski stol većina ljudi kupuje za dugi niz godina. Nasuprot tome, hrana za kućne ljubimce, kozmetika, sredstvo za čišćenje ili potrošni materijal potreban za rad neke tvrtke potroši se za nekoliko tjedana ili mjeseci. Ako je prva narudžba pružila odgovarajuće iskustvo, kupac nema posebnog razloga tražiti novog trgovca.
Sve to ima veliku važnost i zato što u daljnjem rastu mađarskog tržišta sve veću ulogu igra učestalost naručivanja postojećih kupaca. Trgovci stoga trebaju razmišljati ne samo u konverzijama, nego i u životnoj vrijednosti klijenta. Drugim riječima: ne računa se samo koliko netko troši danas, nego i koliko će kod nas potrošiti u sljedeće dvije-tri godine.
I odavde se vrijedi uhvatiti u koštac s pitanjem „što da prodajem“...
U tržištu proizvoda za kućne ljubimce i dalje leži ozbiljna prilika
Proizvodi vezani uz kućne ljubimce zanimljivi su zato što se u njima susreće više povoljnih e-commerce svojstava. Hrana za životinje, poslastice, pijesak i brojni proizvodi za njegu redovito se troše, a dio vlasnika izrazito je privržen već prokušanim proizvodima. To stvara dobar temelj za ponovnu kupnju.
Veličinu mađarskog tržišta pokazuje i to što su se Petissimo i Fressnapf pojavili na PwC-ovoj ljestvici online FMCG trgovaca. No nije riječ isključivo o mađarskom trendu. Prema NIQ-ovoj trgovinskoj analizi za 2026., e-commerce vrijednost kategorije pet care u Njemačkoj je u dvije godine porasla 65 posto. To ne znači da pred svakim webshopom hrane za životinje automatski stoji dobra prilika, ali znači da u kategoriji i dalje postoji značajna online potražnja.
Kao novom sudioniku, međutim, vjerojatno nije najbolja strategija pokušati nuditi istih nekoliko tisuća proizvoda kao najveći igrači. Mnogo zanimljivije može biti usredotočiti se na dobro definirano područje. To može biti, primjerice, određena životinjska vrsta, neka posebna prehrambena potreba, pseći sport, trening, premium njega ili neko drugo podtržište na kojem uz proizvode vrijednost ima i stručnost.
Njega i ljepota: snažno tržište na koje je teško ući s općim webshopom
Beauty tržište i dalje spada među kategorije u kojima se i dugoročno očekuje ozbiljan online rast. McKinsey na globalnom tržištu njege kože, šminke, njege kose i mirisa računa s rastom od otprilike 5 posto godišnje do 2030. Prema njihovoj analizi, do tada bi udio e-trgovine u globalnoj beauty prodaji mogao premašiti 30 posto.
Pojedine potkategorije razvijaju se i brže od toga. Prema podacima Circane, u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu ukupno tržište proizvoda za zaštitu od sunca doseglo je oko 1,6 milijardi eura, uz rast od 11,6 posto u 52 tjedna zaključno s ožujkom 2026. Dio kategorija proizvoda koje su se ranije smatrale izrazito sezonskima polako, dakle, postaje cjelogodišnje područje potrošnje.
Manjem trgovcu, međutim, ni ovdje se ne isplati nužno razmišljati o općem kozmetičkom webshopu. Mnogo je opipljivija ponuda izgrađena oko osjetljive kože, profesionalne njege kose, muške kozmetike, zaštite od sunca ili nekog konkretnog problema njege. Kupac u takvoj situaciji ne traži jednostavno nazive proizvoda, nego očekuje pomoć pri pravom izboru. To je zanimljivo i zato što su, prema McKinseyjevim istraživanjima, potrošači sve osjetljiviji na to dobivaju li doista vrijednost koju proizvod obećava. Kvaliteta i dokaziva prednost u mnogim slučajevima postaju važnije od pukog marketinga. Trgovac koji gradi na stručnom sadržaju, detaljnim informacijama o proizvodima i dobrom savjetovanju tu može imati prostora čak i na tržištu na kojem već djeluje mnogo velikih igrača.
Wellness: snažan trend kod kojeg je osobito važan dobar odabir proizvoda
Wellness danas znači mnogo više od dodataka za teretanu ili sportske opreme. U kategoriju su ušli funkcionalna prehrana, zdravo starenje, regeneracija, san, njega ljepote i brojna potrošačka područja koja su se ranije vodila odvojeno.
McKinseyjevo istraživanje iz 2025. procijenilo je globalno wellness gospodarstvo na približno 2000 milijardi dolara. Istraživanje provedeno uz sudjelovanje više od devet tisuća potrošača identificiralo je, među ostalim, funkcionalnu prehranu, zdravo starenje, njegu ljepote i upravljanje tjelesnom težinom kao područja na kojima se očekuje daljnja značajna potrošačka potražnja.
Privlačnost kategorije s e-commerce strane dijelom proizlazi iz toga što se brojni proizvodi redovito ponovno kupuju. Istodobno, nije svako podtržište prikladno da trgovac početnik lako uđe na njega. Kod dodataka prehrani, određenih zdravstvenih proizvoda i marketinških tvrdnji koje se odnose na zdravlje treba računati i s pravnim, regulatornim i komunikacijskim pitanjima.
I među manje atraktivnim kategorijama mogu se kriti izvrsni poslovi
Na društvenim mrežama pozornost u pravilu dobivaju proizvodi koji su novi, atraktivni ili se lako mogu prikazati u kratkom videu. Iz toga lako može nastati dojam da se webshop isplati pokretati samo s takvim proizvodima. U stvarnosti mnogi uspješni webshopovi prodaju znatno svakodnevnije proizvode.
Dobar je primjer tržište kućanskih potrošnih proizvoda. Prema NIQ-ovim europskim podacima za 2026., online prodaja kategorije home care u Njemačkoj je u dvije godine porasla 15 posto. Na prvu se ne čini osobito uzbudljivim tržištem, no brojni se proizvodi redovito troše, a ciklus potrošnje je predvidljiv – kamenac, naime, ne miruje, a suđe se mora prati, sviđalo se to nama ili ne.
Opći webshop sredstava za čišćenje teško se razlikuje od konkurencije. No posve je drugačija ponuda sastavljena za profesionalno čišćenje, posebne površine, osjetljiva kućanstva ili konkretan način uporabe. Tada trgovac ne prodaje samo kutije, nego pomaže odlučiti koji je proizvod potreban za konkretan zadatak – i eto tržišne prednosti koju ni veliki igrači ne mogu uvijek osigurati.
Rezervni dijelovi i pribor: gdje je dobra informacija sama po sebi konkurentska prednost
Izrazito zanimljivo područje predstavljaju rezervni dijelovi, filtri, adapteri, pribor i drugi proizvodi vezani uz kompatibilnost. Rijetko se nalaze na popisima „najboljih ideja za webshop“, premda za manjeg trgovca često znače povoljnije tržište od atraktivnih potrošačkih proizvoda. Kupac ovamo ne dolazi po inspiraciju. Ima usisavač, aparat za kavu, stroj, alat ili neki drugi uređaj za koji mu treba konkretan dio, jer svoj stroj želi koristiti, pa je namjera kupnje često iznimno snažna. Ako pronađe odgovarajući proizvod, vjerojatno ga ne želi kupiti tjednima kasnije, nego što prije – po mogućnosti da je dostavljen jučer.
Konkurentska prednost pritom ne mora biti isključivo cijena. Vrlo mnogo vrijede precizna baza podataka o kompatibilnosti, dobro upotrebljiva tražilica, smisleno filtriranje, detaljan opis i jednoznačan prikaz toga s kojim se modelima neki dio može koristiti. Mnogi webshopovi upravo na toj točki nude izrazito slabo korisničko iskustvo. Štoviše, riječ je o zanimljivom području i sa SEO stajališta. Kod pojedinog glavnog naziva proizvoda obujam pretraživanja može biti umjeren, no zbroj pretraga vezanih uz stotine ili tisuće naziva modela, tipskih oznaka i konkretnih problema može donijeti značajan organski promet. U takvom poslovnom modelu dobra baza podataka o proizvodima i stručna informacija nisu tek content marketing, nego izravan trgovački alat.
B2B webshop: mnogi na njega zaboravljaju, a predstavlja ozbiljnu priliku
Kad se spomene riječ webshop, gotovo svi pomisle na privatne kupce, premda dobro odabrana B2B niša u mnogim slučajevima može biti još privlačnija; radionice, kozmetički saloni, uredi, restorani, manji proizvođači, izvođači radova i uslužne tvrtke neprestano naručuju proizvode potrebne za njihovo svakodnevno poslovanje. Privatni klijent možda kupuje jednom godišnje, dok tvrtka isti proizvod naručuje svaki mjesec.
Za manju tvrtku zato dobra strategija može biti ne opsluživati cijelu industriju, nego graditi na nekom nabavnom problemu jedne jedine struke. Često nije potrebno golemo tržište – dovoljno je nekoliko stotina tvrtki koje redovito naručuju da nastane stabilan posao koji se dobro može planirati.
Postoje kategorije s kojima u 2026. treba postupati osobito oprezno
Od Temuova prodora na tržište općih, jeftinih kineskih masovnih proizvoda teško je ući bez vlastitog branda ili neke druge ozbiljne diferencijacije. Manji webshop u pravilu radi s lošijom nabavnom cijenom, manjim izborom i znatno manjim marketinškim budžetom. Ako kupac isti proizvod otkrije na kineskim platformama, usporedba se gotovo automatski sužava na cijenu.
Slično rizična može biti masovna moda. Potražnja je nedvojbeno velika, no zbog potreba za zalihama, veličina, sezonskog rizika i povrata potrebni su ozbiljan kapital i operativno iskustvo. S vlastitim brandom ili jasno definiranom ciljnom skupinom situacija, naravno, može biti drugačija.
Opća trgovina elektronikom također je teško osvojivo tržište. Proizvodi se lako uspoređuju, cjenovna je konkurencija jaka, rješavanje jamstvenih slučajeva može biti skupo, a k tome brojni veliki trgovci rade s vrlo niskim maržama. Ovdje specijalizirani pribor, određeno područje primjene ili B2B fokus često predstavljaju zanimljiviju ulaznu točku.
Kod velikih, teških ili lomljivih proizvoda prije svega logistiku treba vrlo strogo modelirati. Viša vrijednost košarice, naravno, može kompenzirati skuplju dostavu, ali trošak oštećenog ili vraćenog proizvoda lako može odnijeti dobit više uspješnih narudžbi.
Ovako vrijedi provesti istraživanje tržišta prije pokretanja webshopa
Procjenu tržišta vrijedi započeti višegodišnjom analizom potražnje. Trend s društvenih mreža koji se rasplamsa u nekoliko mjeseci predstavlja posve drugačiji rizik od kategorije proizvoda koja pet godina sporo, ali kontinuirano raste. Google Trends s tog je aspekta jednostavan, a ipak koristan prvi filtar.
Zatim vrijedi analizirati podatke o pretraživanju. Nije važan samo obujam pretraživanja glavnog naziva kategorije, nego i sve manje, konkretnije pretrage. Mnoge dobre niše na prvi pogled izgledaju kao da potražnje gotovo nema, dok se zapravo iz više stotina manjih ključnih riječi slaže značajno tržište.
Kod analize konkurencije nije dovoljno prebrojiti koliko webshopova postoji. Treba pogledati koliko su ti trgovci dobri. Kakav im je izbor proizvoda? Koliko brzo dostavljaju? S kakvim cijenama rade? Koliko su im detaljni opisi proizvoda? Je li njihov webshop dobro upotrebljiv na mobitelu? Imaju li stručni sadržaj? Kakvi se problemi kupaca pojavljuju u recenzijama?
Marketplaceovi i recenzije kupaca također daju mnogo korisnih informacija. Ako se ista pritužba pojavljuje u trideset od sto recenzija, to više nije pojedinačno nezadovoljstvo, nego potencijalna tržišna niša.
Analiza dobavljačke strane barem je jednako važna. Uz nabavnu cijenu važni su minimalna količina narudžbe, rok isporuke, sigurnost zaliha, uvjeti plaćanja, rješavanje reklamacija, ali i to koliko drugih mađarskih trgovaca dobiva istu robu iz istog izvora. Tržišna niša koja izgleda dobro lako može nestati ako se u roku od nekoliko mjeseci deset konkurenata pojavi s istim proizvodom.
S logistikom treba računati već pri odabiru proizvoda
Dostava nije tehnički detalj koji se rješava naknadno, jer kod određenih proizvoda može odlučiti o uspješnosti cijelog poslovnog modela.
DHL-ovo međunarodno istraživanje za 2026. analiziralo je odgovore 29 tisuća online kupaca i 5800 e-trgovaca. Njih 67 posto među potrošačima reklo je da je već prekinulo kupnju jer im dostupna opcija dostave nije odgovarala. A 58 posto već je odustalo od narudžbe i zbog uvjeta povrata.
U Mađarskoj se tome pridodaje i brzo širenje paketomata. Prema PwC-ovim podacima, do 2026. gotovo polovica mađarskih kupaca preferira taj oblik preuzimanja, dok je broj paketomata već premašio deset tisuća. Malen, lagan i nelomljiv proizvod s tog je aspekta znatno povoljniji od robe koja u svakom slučaju zahtijeva dostavu na kućnu adresu ili rukovanje izvangabaritnim paketima. Pri odabiru proizvoda zato vrijedi vrlo konkretno promisliti dimenzije paketa, masu, lomljivost, mogućnost skladištenja i trošak povratne dostave. Od dva proizvoda jednake marže poslovno ni izdaleka nije sigurno da jednako vrijede onaj koji stane u paketomat i onaj koji se može premještati samo na paleti.
Istraživanje tržišta treba zaključiti stvarnim kupnjama
Koliko god istraživanje tržišta bilo detaljno, postoji točka na kojoj se daljnjom analizom više ne može odlučiti funkcionira li poslovna ideja. Googleovi podaci o pretraživanju, procjene prometa konkurenata, recenzije na marketplaceovima i ponude dobavljača svi su korisni, ali nijedno od toga ne zamjenjuje stvarnog kupca. Zato je obično razumnije izaći na tržište s manjom ponudom proizvoda i kontroliranim zalihama. Već u prvim mjesecima može se mjeriti koje kategorije privlače posjetitelje, koje proizvode stavljaju u košaricu, iz kojih nastaje stvarna narudžba, što povećava vrijednost košarice i koji proizvodi završavaju u istoj košarici, odnosno što se kupuje zajedno.
Tu postaje osobito važna uloga webshop platforme. Ako za isprobavanje nove ideje sustav treba mjesecima razvijati, sama tehnologija usporava učenje na tržištu. Kod iznajmljene platforme, nasuprot tome, znatno se prije može doći do toga da ne govorimo o pretpostavkama, nego o stvarnim podacima o narudžbama.
Sellvio, primjerice, nudi izvještaje o prometu, vrijednosti košarice, top-listama proizvoda, vrijednosti zaliha i trendovima potrošnje, a podaci o proizvodima mogu se masovno uvoziti i uređivati. To omogućuje da trgovac početnu ponudu proizvoda ne tretira kao konačnu odluku, nego na nju gleda kao na trgovački alat koji se može kontinuirano mijenjati i razvijati. Od onoga što funkcionira vrijedi nabaviti veći izbor, a ono što ne funkcionira vrijedi voditi uz optimalan utrošak resursa.
Već pri odabiru proizvoda vrijedi sanjati veće od mađarskog tržišta
Mađarska je za mnoge kategorije proizvoda dovoljno tržište, ali kod nekih užih niša brzo se doseže prirodan plafon rasta. Tada se već pri pokretanju isplati ispitati može li se ista ponuda kasnije prodavati i u drugim srednjoeuropskim zemljama.
Stručno tržište koje je u Mađarskoj relativno malo, zajedno sa Slovačkom, Rumunjskom, Hrvatskom ili čak dodatnim zemljama EU-a može biti znatno zanimljivije veličine. To može dobro funkcionirati ponajprije kod proizvoda koji se lako prevoze, kod kojih nije potrebna usluga na licu mjesta i kod kojih problem kupca nije isključivo mađarska posebnost. Međunarodno širenje, međutim, mnogo je više od prevođenja opisa proizvoda. Potrebni su lokalni jezik, odgovarajuća valuta, uobičajene mogućnosti plaćanja, konkurentna dostava i trgovačka prisutnost vjerodostojna i za kupce dotične zemlje.
Sellvio osigurava višejezični rad, URL strukturu kojom se može upravljati po jezicima, postavke zemalja i valuta te API vezu upotrebljivu s vanjskim sustavima. Pri vrednovanju nove kategorije proizvoda zato vrijedi izračunati ne samo koliki se posao na njoj može izgraditi u Mađarskoj, nego i krije li se u njoj kasnija regionalna prilika za rast.
Pa što se onda ipak isplati prodavati u 2026.?
Ne postoji nijedan proizvod za koji bi se odgovorno moglo ustvrditi da će 2026. sigurno biti dobar posao. Kad bi takav postojao, u kratkom bi ga roku počelo prodavati toliko trgovaca da bi upravo time prestao biti posebna prilika.
Sam odabir kategorije, međutim, još je premalo. Webshop za kućne ljubimce može biti izvrstan posao, ali i potpuni neuspjeh. Isto vrijedi za kozmetiku, rezervne dijelove ili B2B proizvode. Razliku najčešće ne odlučuje raste li dotično tržište općenito, nego koju ciljnu skupinu trgovac bira, po kojoj cijeni može nabavljati, koliko košta stjecanje kupca, kolika je vjerojatnost ponovne kupnje i može li ponuditi nešto što veliki marketplaceovi ne mogu.
Možda je to najvažnija promjena u odnosu na pokretanje webshopa prije nekoliko godina. Danas pronalazak dobrog proizvoda sam po sebi više nije dovoljan. Pravi je zadatak pronaći tržišnu situaciju u kojoj kupac ima jasan razlog naručiti ne jednostavno bilo gdje, nego upravo kod nas.